Urban Portal

Na novoj ljestvici globalne konkurentnosti koju je danas objavio Svjetski ekonomski forum Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu napredovala za jedno mjesto te je sada 76. među 142 promatrane zemlje. No dok je u nekim kategorijama koje Svjetski ekonomski forum promatra, a to su institucije, infrastruktura, makroekonomska stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta robe, tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost, inovativnost, veličina tržišta i financijsko tržište, Hrvatska rangirana znatno više od končanog mjesta, u oči upadaju i brojni elementi u kojima se našla među najgorima na svijetu.

Hrvatska se našla na desetom mjestu na popisu 21 države kojoj troškovi osiguranja državnih dugova rastu i kojima prijeti bankrot, izračunao je američki poslovni portal Business Insider kombinirajući današnje cijene petogodišnjeg CDS-a. Najugroženija je, po njihovoj procjeni Grčka, slijede je Venezuela, Portugal i Irska. Hrvatska je nešto bolja od Španjolske koju tresu prosvjedi mladih, a lošija od susjedne Mađarske te Rumunjske i Bugarske.

Prema nekim statističkim procjenama, u Hrvatskoj se svake godine u rodne listove oko dvije tisuće djece upiše pogrešno ime oca. Onima koji razmišljaju o provjeri nije utješno to što je ta brojka na razini europskih prosjeka. A provjera očinstva u nekoliko je posljednjih godina, zahvaljujući DNK analizi, toliko pojednostavnjena i postala je dostupna te, možemo reći, i jeftina i pouzdana, da se sve više očeva odlučuje za nju. Pa i majki, a nerijetko i baka i djedova! - Jedno istraživanje provedeno u suradnji Medicinskog fakulteta u Osijeku i tvrtke Genos pokazalo je da je u Hrvatskoj "pogrešnih" očeva otprilike pet posto.

Prosječni aktivni član obveznog mirovinskog fonda, od 2002. godine kada je mirovinska reforma stupila na snagu, do konca prošle godine, uplatio je prosječno 35 tisuća kuna u obavezni mirovinski stup, dok je njegova imovina krajem prošle godine bila 40 tisuća kuna. Drugim riječima u osam godina, svoju je imovinu u drugom stupu kapitalizirane štednje oplodio za svega pet tisuća kuna. Da je imovinu oročio u banci u promatranom bi mu razdoblju imovina porasla 8,8 tisuća kuna.

Hrvatski inozemni dug je krajem prošle godine iznosio 45,8 milijardi eura, što je za 1,2 milijarde eura više nego krajem 2009. godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Analitičari središnje banke pritom napominju da je u taj iznos uključen i dug koji je dosad imao karakter kružnih ulaganja (1,3 milijardi eura) s obzirom da je krajem 2010. ukinuta inozemna pravna osoba putem koje su provedena navedena ulaganja tijekom 2008. i 2009., nakon čega taj dug više nema kružni karakter te je pripisan ukupnom stanju inozemnog duga.

PayPal, jedan od najpoznatijih servisa za e-poslovanje na svijetu, od danas je omogućio svojim hrvatskim korisnicima primanje i isplatu novčanih sredstava. Naime, Hrvati su i do sada mogli koristiti PayPal, no samo za plaćanje putem interneta. Od danas na svoje će PayPal račune korisnici u Hrvatskoj moći primati i uplate. Međutim, stvari ipak nisu takvima kakve se čine jer je usluga dostupna samo vlasnicima Visa kartica te korisnicima s otvorenim bankovnim računima u nekoj od američkih banaka. PayPal s radom je započeo prije 11 godina, a 2002. godine za ogromnih 1,5 milijardi američkih dolara kupio ga je eBay.