 |
Kemikalija bisfenol A (BPA) koja se masovno koristi u proizvodnji plastičnih proizvoda poput bočica za bebe, konzervi, CD-ova, DVD-ova, okvira za naočale... može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, tvrde znanstvenici. Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu "Pediatrics" sugerira izbjegavanje polikarbonatnih boca, ali i sve druge konzervirane hrane, što se osobito odnosi na trudnice, koje bi izloženost toj kemikaliji trebale svesti na minimum. Naime, pokazalo da su djeca čije su majke za vrijeme trudnoće bile izložene većim količinama bisfenola A (BPA) češće pokazivala razne poremećaje u ponašanju.
Da nije riječ o bezazlenoj kemikaliji, rječito govore i podaci da je, primjerice, prošle godine Danska, kao prva zemlja u Europskoj uniji, zabranila upotrebu BPA u proizvodnji pribora za jelo za djecu mlađu od tri godine, dok je Europska unija zabranila upotrebu BPA u proizvodnji dječjih bočica, a 2010. godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je izvještaj u kojem izražava zabrinutost zbog izlaganja fetusa, beba i mlade djece toj tvari jer uzrokuje negativne posljedice za razvoj.
Zabranu već uvodi i Kanada, a sudionici kampanje koja poziva na zabranu upotrebe BPA u cijeloj Europi tvrde da je najnovija studija zapravo samo još jedan čavao u već razapeti BPA.
Pregršt opasnih oznaka
Bisfenol A (BPA) kao supstancija je praškasti spoj bijele ili smeđe boje koji se označava oznakom opasnosti Xn (štetno), svrstan je u treću skupinu prema reproduktivnoj toksičnosti, od oznaka upozorenja pridodani su mu R 37 (nadražuje dišni sustav), R 41 (opasnost od teških ozljeda očiju), R 43 (u dodiru s kožom može izazvati preosjetljivost) i R 62 (moguća opasnost smanjenja plodnosti).
Oznake obavijesti uključuju S 2 (čuvati izvan dohvata djece), S 26 (ako dođe u dodir s očima, odmah isprati s puno vode i zatražiti savjet liječnika), S 36/37 (nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću i rukavice), S 39 (nositi zaštitna sredstva za oči/lice) i S 46 (ako se proguta, hitno zatražiti savjet liječnika).
− Unatoč tome, BPA se i dandanas kao industrijska kemikalija koristi kao građevna osnova u proizvodnji polikarbonatnih plastičnih smola koje se koriste u proizvodnji optičkih medija, elektroničke opreme, automobila, bočica za djecu, plastične ambalaže za hranu i piće, posuđa za mikrovalnu pećnicu, epoksi smola u industriji umjetnih materijala, te kao razne vrste zaštitnih slojeva, osobito kod metalnih konzervi koje sadrže hranu i piće i dr. Teško je govoriti o konkretnim proizvodima, ali potrošače treba uputiti na njihovu savjest o deklaraciji proizvoda − kaže doc. dr. sc. Renata Odžak s Odjela za kemiju PMF-a u Splitu.
Važno je koliki je unos
− Najvjerojatnije se BPA u svakodnevnom životu u ljudski organizam unosi preko hrane i pića u koje ulazi otpuštanjem iz ambalaže, te kod djece preko predmeta i igračaka koje stavljaju u usta. To je, dakle, moguće kod plastičnih boca za razna pića i vodu, koja je posebno popularna kod ljudi koji ne žele piti "nečistu" vodu iz slavine, kod bočica za djecu, polikarbonatne ambalaže za hranu, raznih konzervi koje su iznutra presvučene BPA epoksi smolama − kaže doc. Odžak, te objašnjava da nije važno otpušta li se BPA iz stijenki ambalaže u hranu ili piće, nego koliko ga se otpušta, te kolika je koncentracija BPA u proizvodu koji se unosi u organizam.
Inače, BPA se u organizmu čovjeka vrlo brzo apsorbira iz probavnog trakta, te se u stijenci crijeva i jetri metabolizira u BPA-glukuronid, koji se zatim brzo izlučuje urinom.
− Na pitanje jesmo li svi ugroženi koristeći hranu ili piće iz plastične ambalaže, odgovor nije jednostavan jer su istraživanja u tijeku, ali sigurno je da treba koristiti manje takvih proizvoda. Danas je ipak teško živjeti u zdravom okruženju, hraniti se zdravo, piti čistu izvorsku vodu − zaključuje Renata Odžak.
BPA dolazi u uvoznoj plastici
− Kod razrjeđivanja se sva opasna svojstva gube pri koncentracijama ispod pet posto. Ključna je oznaka R 62, jer je u laboratorijskim pokusima u epruveti dokazano da bi mogao utjecati na plodnost, ali na životinjskome modelu to nije potvrđeno, niti kod ljudi − kaže prof. dr. sc. Franjo Plavšić iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju, ali zbog "pravila opreza" nastoje se uvesti neka ograničenja pri stavljanju u promet, pa se već dulje raspravlja o tome da EZ zabrani njegovo stavljanje u plastične materijale namijenjene maloj djeci. Vjerojatno će to biti učinjeno uskoro, jer neke zemlje Europe već su ga zabranile.
Naravno da se javljaju brojni radovi sa suprotstavljenim tvrdnjama, ističe toksikolog, pa tako neki iznose dokaze o mogućem djelovanju na plod, a drugi to opovrgavaju. Ključno je ipak da nema dovoljno dokaza o onome što piše u raznim časopisima.
− U svakom slučaju, ovoga se trenutka vjerojatno obavljaju detaljna toksikološka istraživanja propisana REACH-om (registracija, evaluacija i autorizacija kemikalija). Zbog toga ne znam kakva će biti sudbina ove tvari u budućnosti. Dosad iz europskih tijela (npr. ECI) nije dan nikakav dokaz o stvarnoj reproduktivnoj otrovnosti ove tvari na životinjskom ili ljudskom modelu. Kancerogenost nikad nije dokazana, pa čak ni mutagenost, jer bi se to uzimalo u obzir kod razvrstavanja.
Inače, bisfenol A dolazi kao sastavni dio nekih plastičnih materijala, pa ljudi mogu biti izloženi onim količinama koje se isperu iz takvog materijala. Kod nas nitko ne uvozi bisfenol A, barem prema mojim saznanjima, jer nemamo prihvaćen STL (sigurnosno-tehnički list) u našem registru od oko 20.000 do sada registriranih kemikalija. Mislim da dolazi u uvoznoj plastici, bilo u gotovim proizvodima, bilo kao zrnca prikladna za izradu nekih predmeta od plastike, ali takve nam materijale uvoznici ne prijavljuju − kaže prof. Plavšić.
Slobodna Dalmacija
12.11.2011.
